Crkva i sakralni objekti

Crkva /prvi spomen je iz 1501. godine!!!/ je bila građena u gotičkom stilu, ali je kasnije barokizirana. Na starije razdoblje upučuje zvonik i kasnogotički kameni portal iz XV stoljeća. U drugoj polovici 19. st. crkva je doživjela brojne promjene. Stare barokne oltare zamijenili su novi, tada mnogo popularniji tzv. tirolski. U crkvi je vrijedan oltar - glavni oltar sa slikom svetice Marije Magdalene - iz 1861. g. rad varaždinskog stolara Piča.
Sliku "Marije Magdalene pred Isusom na gozbi Simona Farizeja" /ulje na platnu 210x130 cm./ naslikao je Ivan Zasche - porijeklom Slovak, školovan na likovnoj akademiji u Beču, a u Zagreb je došao na poziv biskupa Jurja Haulika. Među slikama s početka 19. stoljeća izdvaja se oltarna pala Antuna Kellera iz 1810. godine, s prikazom Sv. Josipa u kapeli istog sveca u Mirkovcu, premda će većina žitelja ovoga kraja reći da je kapelica Sv. Duha.

Na samom ulazu u crkvu - ispod stepeništa - je rijedak kip rimskog plemića Aleksija. Osobitost je naročito u tome da je riječ o kipu od kamena! Aleksije /5. st./ bio je sin rimskog patricija koji je život proveo u pokori u Siriji, gdje je pomagao sirotinji i bolesnicima. Maštovitija legenda pak veli da se vratio u očinski dom i neprepoznat našao utočište u rupi pod stubištem. Tek nakon njegove smrti otac je shvatio kome je pružio utočište... Kip u crkvi prikazuje ga kako leži kao siromah!


Kip Aleksija pod stepeništem, koji se naročito u Italiji svetkuje u bolnicama i ubožnicama

Sakralnih je objekata na teritoriju župe popriličan broj. Kapelice su u slijedećim selima: Drašković, Radoišće /izvan sela između vinograda i šume/, iznad sela Mirkovec /na brijegu uz župni vinograd/, Tomaševec Donji i Tomaševec Gornji, Keleminovec, Zrinščina, te jedna manja u Dobovcu i isto takova između Bisaga i Mirkovca u polju - a osobito je lijepa i vrijedna "biser ljepotica" kapela u Kominu!

Velika kapela - barokna crkva Sv. Tri Kralja nalazi se na brežuljku ponad sela Komin; selo pripada župi Bisag. Crkva je okružena cintorom koji ima na jednoj strani ugrađena mjesta za trgovanje što je jedinstveni primjer. Mjesto na kojem je sagrađena crkva bilo je još od rimskih vremena naseljeno i ovdje se nalazilo poznato rimsko trgovišno mjesto na cesti Ptuj - Sisak zvano Pyrri. U blizini crkve našlo se početkom stoljeća više rimskih grobova i oko 95 kilograma raznog rimskog novca.

Crkveni strop je oslikan s iluzionističkim freskama i ukrašen bogatom štukaturom. To vedro slikarstvo s mnogo rokoko ornamenata i cvijeća pored svoda crkve ukrasilo je i pobožne kapele. Težište je na ciklusu koje prikazuje darove Duha Svetoga koji se nižu u vidu alegorijskih likova žena. Ove zidne slike pohvaljuje i kanonski vizitator Emerik Rafaj 1795. godine.
Glavni oltar iz 1728. godine djelo je Branjugove radionice. Posebno je zanimljiv oltar od štukature "ex voto" kojeg je 1710. dao podići Bolto Prevarek. A kako je zapravo nastao taj zavjetni oltar, postoje dvije verzije - gotovo identične.

Prva: "Seljak Prevarek je orao njivu i zastrugao je u nešto tvrdo, pa su se volovi preplašili, otrgli od pluga i pobjegli. Iznenađen i preplašen , seljak je kleknuo i zavjetovao se Bogu: ako se volovima ništa ne dogodi, sagradit će na mjestu gdje je plug zapeo, pronašli su posudu s rimskim novcem. Gdje je završio taj novac, ne zna se, ali u zidu sa sjeverne vanjske strane crkve Sveta Tri Kralja u Kominu postoji mali zatvoreni oltar s reljefom koji prikazuje seljaka u klečećem položaju sklopljenih ruku, posudu s novcem te upisanom 1710. godinom i inicijalima!"
Druga: "Bolte je išel z biki na breg. Su se poplašili. On se zavetoval Svetim Trima Kraljima da im bu podigel kapelicu ak ga izbave. Biki su se zastavili na mestu gdi je ta kapelica!"
U crkvi je i vrijedna propovjedaonica iz 1748. godine na kojoj su četiri evanđelista, reljef Dobrog pastira, te ruke s križem, a na baldahinu su Sveta Tri Kralja.
Crkvu Sv. Tri kralja po povijesnim dokumentima posvetio je krajem 17. stoljeća biskup Borković, ali je očito i prije nje bila crkva na tom brijegu, jer po jednom izvoru Hrvatski je sabor 8. listopada 1682. g. zasjedao kod crkve Sveta tri kralja te raspravljao o pripremama za rat protiv Turaka i ustanika. Zasjedanje je vodio ban Nikola Erdedi. Odlučeno je da će sakupljenu vojsku od tisuću konjanika voditi Ivan Drašković, a njegov zamjenik biti će Nikola Keglević. Odgovorne dužnosti u vođenju vojske također su povjerene Žigmundu Ratkaju, Petru Kegleviću, Krsti Čikulinu, Stjepanu Patačiću, Ivanu Kanižaju i Ivanu Brestoškom… /iz zaključaka Hrv. sabora, sv. I 1631.-1693. Zagreb, 1958./.
Crkva i cintor su temeljito obnavljani unazad petnaestak godina /na redu je taraciranje poda u cintoru, te obnova fresaka/, pa tko to proštenište sada vidi onako lijepo na brijegu; mora zastati i diviti se i teško je reći jel' ljepše danju ili obasjano noću!!!